Naš tim

Drаgаnа Rаdojičić
e-mail: dragana.radojicic@ei.sanu.ac.rs
Prof. dr Dragana Radojičić, naučni savetnik, direktor Etnografskog instituta SANU, rođena je u Herceg Novom. Studirala je etnologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu, gde je magistrirala, a potom i doktorirala 1992. godine. Radila je u Istorijskom institutu Crne Gore do 1994. godine. Inicirala je uvođenje predmeta Etnologija na Filozofskom fakultetu u Nikšiću i Poslovne komunikacije na Fakultetu za pomorstvo u Kotoru, gde je radila kao profesor do 2001. godine. Usavršavala se na Univerzitetu u Padovi (Italija) 1990/91, gde je 1996. godine bila angažovana kao gostujući profesor. Zaposlena je u Etnografskom institutu SANU od 2001. godine, a od 2002. obavlјa funkciju direktora Instituta.
Rukovodila je projektima Instituta: „Savremena seoska i gradska kultura – putevi i transformacije“ (2002–2005) i „Srbija između tradicionalizma i modernizacije – etnološko i antropološko proučavanje kulturnih procesa“ (2006–2010), a od 2011. godine rukovodi interdisciplinarnim projektom „Interdisciplinarno istraživanje kulturnog i jezičkog nasleđa Srbije. Izrada multimedijalnog portala Pojmovnik srpske kulture“.
Mentor je saradnicima u Etnografskom institutu SANU i član je više komisija za odbranu doktorskih disertacija. Kao direktor Etnografskog instituta imala je značajne rezultate u pogledu osnaživanja naučno-istraživačkog kadra. Etnografski institut SANU je od 2 doktora nauka u 2001. godini do danas stekao 23 doktora nauka i 8 magistara (mastera) – doktoranata.
Kao glavni i odgovorni urednik izdanja Etnografskog instituta SANU od 2002. godine potpisala je 70 izdanja, od čega veliki broj monografija, obnovila je izdanje Zbornika EI SANU i edicije Životopis, unapredila je Glasnik Etnografskog instituta SANU u časopis sa međunarodnom redakcijom, koji se nalazi na prestižnim evropskim listama časopisa.
U poslednjih 10 godina organizovala je dvanaest međunarodnih naučnih konferencija i pokrenula brojne tribine u organizaciji Instituta. Od 2007. godine je inicirala dodelјivanje (bijenalne) Nagrade Etnografskog instituta SANU. Podstiče digitalizaciju arhivske građe i izdanja Etnografskog instituta SANU, koji je 2007. godine dobio i svoj sajt, te popularizaciju naučnog rada ove institucije u medijima i na društvenim mrežama.
Član je međunarodnog uređivačkog odbora časopisa: Slovensky Narodopis (Slovačka),Narodopisna Revue (Češka republika), međunarodnog zbornika Naša povsednevnaja žiznj, Instituta etnologije i antropologije Mikluho-Maklaj RAN (Rusija);Anthropology, South-West University „Neofit Rilski“, Ethnology and Balkan Studies Department, Bulgaria, i Vestnik Antropologii, Instituta za Etnologiju i antropologiju „Mikluho Maklaj“, RAN, (Rusija). Bila je član redakcija naučnih časopisa Istorijski zapisi (Podgorica), Etnoantropološkog zbornika (Svrlјig–Beograd), glavni i odgovorni urednik časopisa Boka – zbornik za nauku, kulturu i umjetnost (Herceg Novi) i kourednik časopisa Traditiones 39. (2010) Instituta za slovenačku etnologiju ZRC SAZU i Češky Lid 3 (2011) Češke akademije nauka.
Član je Međuodelјenjskog odbora za proučavanje manjina i lјudskih prava SANU, član je asocijacije antropologa i etnologa Rusije, International Association for Southeast European Antrhropology (InASEA), Antropološkog društva Srbije i Etnološko-antropološkog društva Srbije i uredništva Internet biblioteke Srbije za humanističke nauke i umetnost (IBiS). Bila je načelnik Odseka za proučavanje naroda Centra za naučna istraživanja SANU i Univerziteta u Kragujevcu, i Saveta međunarodnog festivala etnološkog filma u Beogradu. Predsednica je Upravnog Odbora Etnografskog muzeja u Beogradu – Ustanove kulture od nacionalnog značaja.
Od januara 2005. do decembra 2009. godine bila je član i potpredsednica Republičkog odbora za rešavanje o sukobu interesa Republike Srbije. Od 2002. do 2006. godine bila je član Komisije za istoriju, arheologiju i etnologiju MNZŽS RS, a od 2010. izabrana je za člana Matičnog naučnog odbora za istoriju, arheologiju i etnologiju MPNTR RS.
Bavi se proučavanjima iz oblasti antropologije, etničkih procesa i razvoja kulturnih i komunikativnih procesa u sklopu materijalne, socijalne i duhovne kulture, kao i migracionim procesima u prošlosti i sadašnjosti, uz primenu vizuelne metode rada.
Po pozivu je održala serije predavanja na inostranim univerzitetima i u naučnim ustanovama, na engleskom, ruskom, italijanskom i slovačkom jeziku (Rusija, Češka, Slovačka, Bugarska, Slovenija, Italija, Argentina). Neka od ovih predavanja jesu: Aktuelni projekti u Etnografskom institutu SANU, Institut za etnologiju Slovačke akademije nauka, Bratislava, 2008; Influences of cultures of East and West on the example of clothing of the inhabitants of Boka Kotorska during the eighteenth century,predavanje po pozivu Odelјenja za etnologiju i antropologiju Filozofskog Fakulteta u Ljublјani, 2008, Ljublјana; Etnološki film u Srbiji, ,Institut za etnologiju (IE) Slovačke akademije nauka (SAN) iz Bratislave, 2009; Vizuelnaantropologija u praksi, Etnološki institut Akademije nauka Republike Češke iz Brna, 2009; La scruttura barocca del XVIII secolo nelle fonti di archivio per la ricostruzione dell ’immagine culturale delle Bocche di Cattaro, Univerzitet iz Udina, 2009; predavanje po pozivu: Desarrollo dela camino de la etnologia/antropologia en Serbia 1750–2011, 2011. godine Univerzitet Palermo, Buenos Ajres, Argentina. Imala je uvodno predavanje na otvaranju IX kongresa etnografa i antropologa Rusije 2011. godine u Petrozavodsku. U 2014. godini, na poziv Istraživačkog centra za arealnu lingvistiku „B. Vidoeski“ MANU sa sedištem u Skoplјu, ukratko je predstavila rad Etnografskog instituta SANU i održala predavanje po pozivu: Interdisciplinarno istraživanje kulturnog i jezičkog nasleđa Srbije: ‘Pojmovnik srpske kulture’ kao model za konceptualizaciju projekta ‘Jezik kao zapis kulture’. D. Radojičić je boravila u Brnu na poziv Etnološkog instituta Češke akademije nauka. Kao rezultat međuakademijske naučne saradnje, održala je predavanje po pozivu: Majstori u kamenu – zaboravlјeni zanat, i prikazala istoimeni autorski film,u Istorijskom institutu Akademije nauka Češke Republike u Brnu.
Organizovala je brojne međunarodne naučne konferencije (12). Učestvovala je na brojnim naučnim skupovima u zemlјi i inostranstvu, a u poslednjih pet godina na 20.
Razvila je intenzivnu međunarodnu naučnu saradnju sa srodnim institucijama akademija nauka u Sloveniji, Bugarskoj, Rusiji, Češkoj, Slovačkoj, Grčkoj, Makedoniji i Mađarskoj, kao i u Argentini. Rukovodila je bilateralnim projektima sa Etnografskim institutom i muzejem BAN, kao i projektom „Kulturni i naučni kontakti: Srbi i Slovenci od 19. do 20. veka“ u okviru programa naučno-tehnološke saradnje između Republike Srbije i Republike Slovenije (ZRC SAZU). Rukovodi i međunarodnim bilateralnim projektima: „Kulturni i društveni transformacijski procesi u Slovačkoj i Srbiji“ (Institut za etnologiju SAN, Slovačka), „Društvene transformacije nakon 1989. godine“ (Institut za etnologiju ANČR, Češka republika), „Etnički procesi u slovenskom svetu posle 1991. godine – Svakodnevna kultura u postsocijalističkom periodu“ (Institut za etnologiju i antropologiju „Mikluho Maklaj“ RAN, Rusija). Učestvovala je na naučnom projektu Odelјenja za književnost i jezik Matice srpske, Novi Sad (2009–2012), „Kultura ishrane u Vojvodini kroz obrednu praksu. Lingvistički i etnološki aspekt“, kao i na projektu „Cooperation Development and Research Competences Augmentation in the Network of the Ethnological Institutions“ Masarikovog univerziteta u Brnu. Po pozivu Predsedništva SANU, učestvovala je u razgovorima sa predsednicima Slovačke i Slovenačke akademije nauka. Na Univerzitetu Palermo u Buenos Ajresu potpisala je ugovor o zajedničkoj izdavačkoj delatnosti. Odelјenje za jezik i književnost SANU (Odbor za srpski jezik i književnost) postavilo je 2013. godine za rukovodioca međuakademijskog bilateralnog projekta između MANU I SANU: Jezik kao zapis kulture u etnološkoj i lingvističkoj analizi na relaciji Srbija i Makedonija, kojim, u ime Istraživačkog centra za arealnu lingvistiku „B. Vidoeski“ – MANU, rukovodi akademik Zuzana Topolinjska.
Dobitnik je Oktobarske nagrade grada Herceg Novog, dve prve međunarodne prestižne nagrade za scenario dva etnološka filma, kao i Nagrade za naučni rad Ministarstva nauke i zaštite životne sredine Republike Srbije, zatim Nagrade Etnografskog instituta SANU za autorsku monografiju za knjigu Dijalozi za trpezom, antropološka monografija o kulturi ishrane (2012). Dobitnik je mnogih priznanja i pohvala. Bila je međunarodni recenzent za valorizaciju rada – jednog evropskog Instituta.
Objavila je šest monografija (priredila jednu) i autor je više od stotinu naučnih radova, objavlјenih u domaćim i inostranim publikacijama, na engleskom, ruskom i češkom jeziku. Nagrađena monografija Dijalozi za trpezom, antropološka monografija o kulturi ishrane, Službeni Glasnik, objavlјena je drugi put u 2016.
Govori italijanski i engleski jezik.
Bibliogrаfijа
Monografije
Krajina novska u sudaru svjetova. Beograd : Filozofski fakultet. Odelјenje za etnologiju 1994.
Nošnja i barokna odjeća u XVIII vijeku. Nikšić : Unireks – Podgorica : Istorijski institut Crne Gore, 1995.
Између култура истока и запада : северозападна Бока Которска. Београд : Етнографски институт САНУ, 2006.
Слике из Боке. Београд : Етнографски институт САНУ, 2008.
Дијалози за трпезом, антрополошка монографија о култури исхране. Београд: Етнографски институт САНУ : Службени гласник, 2012.; друго издање 2016.
Медитерански свјети са мајстором приповедачем (Антрополошко читање дела Симе Матавуља). Посебна издања / Етнографски институт САНУ ; књ. 82. 2014.
Косово и Метохија у издањима Етнографског института САНУ (1951–1998), приредила Драгана Радојичић, у суиздаваштву Етнографског музеја у Београду – Установе културе од националног значаја и Етнографског института САНУ, 2014.
Skripta
Poslovne komunikacije, Univerzitet Crne Gore, Fakultet za pomorstvo Kotor, Kotor, 1999.
Etnologija, Univerzitet Crne Gore, Filozofski fakultet Nikšić, Nikšić, 1998.
Orginalni naučni radovi u naučnoj periodici i tematskim zbornicima
Рибарство у Боки Которској од XIX вијека до наших дана, Зборник Бока, 15-16, Херцег Нови 1984, 193–235.
Прилог проучавања судова добрих људи у другој пловини XIX вијека, Зборник Бока, 17, Херцег Нови 1985, 287–291.
Становништво херцегновског краја према катастру из 1704.године, Историјски записи 2, Титоград 1985, 73–80.
Музеолошка валоризација традиционалне рибарске опреме у Боки Которској, Зборник Бока, 18, Херцег Нови 1986, 85–92.
Економски мотиви Феудалне Босне за оснивање најмлађег средњевековног града на источној обали Јадрана, Зборник радова са 20. засједања југословенско-чехословачке комисије, Сарајево 1987, 185–189.
Прилог проучавању традиционалног накита на основу радова Андрије Јовичевића, Зборник радова поводом 50. годишњице смрти Андрије П. Јовичевића, Цетиње 1989, 127–133.
Истраживања у етничкој антропологији, Етноантрополошки проблеми 4, Београд 1989, 25–28.
Западна села Боке Которске након велике миграције, Сеоски дани Сретена Вукосављевића 13, Пријепоље 1990, 75–80.
Миграциона кретања из Херцеговине у херцегновски крај крајем XVII и почетком XVIII вијека, Миграције и Босна и Херцеговина, Сарајево 1990, 101–107.
Занатлије одјевне струке XVIII вијека у Херцег Новом, Историјски записи 3-4, Титоград 1990, 53–65.
Етнологија у послератној научној периодици Црне Горе, Историјски записи 3-4, Титоград 1990, 187–190.
Етнографска истраживања на страницама "Просвјете", Зборник радова поводом стогодишњице просвјетно-педагошке периодике у Црној Гори, Цетиње 1990, 168–172.
Неки подаци из XVIII вијека из Архива Херцег Новог о становништву словенског поријекла у Албанији и Боки Которској, Зборник радова са међународног научног скупа "Становништво словенског поријекла у Албанији", Титоград 1991, 417–424.
Рад херцегновских зидара од 1797. до 1813. године на грађевинама у Боки Которској, Зборник Уједињење Црне Горе и Боке Которске 1813-1814. године, Титоград 1991, 275–283.
Вук у Боки и његови сарадници из Боке, Дурмиторски зборник – на извору Вукова језика 1, Титоград 1991, 275–283.
Прилог проучавању барокне моде у Херцег Новом у XVIII вијеку, Годишњак поморског музеја у Котору, XXXIX – XL, Котор, 1991–1992. 132–140.
Тканине у Херцег Новом у XVIII вијеку, Гласник Етнографског института САНУ XLII, Београд 1993, 177–184.
Однос историје и етнологије у најновијим теоријским размишљањима, Зборник Историја, наука и настава историје у савременим условима, Научни скупови књ. 30, Одјељење друштвених наука књ. 14, ЦАНУ, Подгорица 1994, 281–289.
Валоризација традиционалног рибарског прибора са аспекта заштите рибље млађи, Зборник "Истраживање и заштита Јадранског мора", Котор, 1995, 95–99.
Накит у херцегновском крају у XVIII вијеку, Гласник одјељења друштвених наука бр.9, ЦАНУ, Подгорица 1995, 165–185.
Модернизација у приказивању архивске грађе, Историјски записи 1–2, Подгорица 1995, 171–175.
Неке антроплошке одлике становника Боке Которске у XVIII вијеку, Гласник Етнографског института САНУ XLIV, Београд 1995, 310–313.
Прилог проучавања судова добрих људи током XVIII вијека у херцегновском крају, Правни зборник 2–3, Подгорица 1995, 263–268.
Значај проучавања становништва и етничке историје у дјелима Јова Вукмановића, Гласник одељења друштвених наука ЦАНУ бр. 11, Подгорица, 1997, 31–38,
Положај жене у Црној Гори за вријеме краља Николе, Зборник радова "Краљ Никола – личност, дјело и вријеме", Научни скупови књ. 49, Одељење друштвених наука ЦАНУ књ. 21, Подгорица 1998, 37–41.
Визије о визуеленој антропологији у Црној Гори, Гласник Антрополошког друштва Југославије (АДЈ), 34, Београд, 1999, 43–46.
Традиција стварност и очекивања у презентацији средњовјековне историје Црне Горе, Зборник радова са научног скупа "Средњовјековна историја Црне Горе, Подгорица, 1999, 280–289.
Проблем глади у XVIII вијеку у Херцег Новом, Зборник Бока 21, Херцег Нови, 1999, 335–341.
Архитектура камених плоча, Зборник радова са научног скупа „Традиционална народна култура у Црној Гори књ. 54, Одељење друштвених наука, књ. 24 ЦАНУ, Подгорица, 2000. 161–173.
Преглед занатства херцегновског краја током XVIII вијека, Јубиларни Гласник Етнографског музеја Београд, Београд 2001. 189–198.
Grand Prix Драгослав Антонијевић, каталог изложбе Етнографског музеја у Београду, Београд 2002, 7–13.
Етно-антропологија данас, Библиографски вијесник, Цетиње, 2003, бр. 1,2,3, 63–67.
Јубилеј Етнографског института Српске академије наука и уметности, Гласник Етнографског института САНУ L– LI, Београд 2003, 7–11;11–14,
Савремена функција старих култова, култних места и објеката, Етнокултуролошки зборник VIII, Сврљиг 2003,
Traditional Costume as a Migration Phenomenon on the Part of the Adriatic Coast in the 17th and 18th Century, Гласник Етнографског института САНУ L–LI, Београд 2003, 55–61,
Традиционално и савремено у култури Срба, Посебна издања ЕИ САНУ 49: Традиционално и савремено у култури Срба, Београд 2003, 7–13.
Санитарни кордон, Гласник Етнографског института САНУ LII, Београд 2004, 301–310,
Тражење заједничких методолошких праваца, Етнокултуролошки Сврљиг 2004, 79–83.
Кречане/клачине – занат који је изумро, Гласник Етнографског института САНУ LIII, Београд 2005, 233–241.
Архивски извори у реконструкцији живота, Зборник Етнографског института САНУ 21, Уредник: Љиљана Гавриловић, Етнографски институт САНУ, Београд 2005, 115–123.
Етнологија и антропологија: Стање и перспективе, уводно излагање, Зборник Етнографског института САНУ 21, Уредник: Љиљана Гавриловић, Етнографски институт САНУ, Београд 2005, 7–11.
Проучавање српске мањине у суседним земљама, Положај и идентитет српске мањине у Југоисточној и Централној Европи, САНУ, Одељење друштвених наука књ. 25, Уредник: дописни члан САНУ Војислав Становчић, Београд 2005,111–121.
Визуелна антропологија у Србији. Или, вишедеценијски рад на стварању визуелне антропологије у Србији, Сборник доклади от Третата българо-сръбска конференция, Етнографски институт с музей БАН, Софија 2005, 44–51.
Ауторизована дискусија са Осмог међународног симпозијума „Методолoшки проблеми проучавања традиционалне и савремене културе“, Етно-културолошки зборник X, Сврљиг 2005, 35-36, 43–44.
Ношња из Врчина, Гласник Етнографског института САНУ LIV, Београд 2006, 259–270.
Институција Судова добрих људи у 18. веку, Архив за правне и друштвене науке бр.3–4, јул–децембар 2006, Београд 2006, 1721–1743.
Конкурси од „читуље“ до „рекламе“, „Свакодневна култура у пост-социјалистичком периоду у Србији и Бугарској“, Зборник Етнографског института САНУ 22, Уредник: Зорица Дивац, Етнографски институт САНУ, Београд 2006, 135–149.
К истории сербско-русских отношений: Которская бухта и Россия, Меняющаяся Европа: проблемыы этнокультурного взаимодействия, РАН, Москва 2006, 112–119.
Етнолошки филм и културна идентификација, Зборник радова "Сусрети култура", Филозофски факултет у НС, Нови Сад 2006, ур. проф др Љиљана Суботић, , 259–265.
Наталитет у Топаљској парохији у другој половини 18. века, Гласник антрополошког друштва Југославије, свеска 41, Београд 2006, 65–73.
Научно истраживачка делатност Етнографског института Српске академије наука и уметности/ Scientific and Research Proceedings of the Institute of Ethnography, Serbian Academy of Sciences and Arts/, Гласник Етнографског института САНУ LV (2), Београд 2007, 9–25.
Етнолошка истраживања мањина у Србији, Положај националних мањина у Србији, уредник Војислав Становчић, САНУ, Београд 2007, 393–400.
Boka Kotorska: a homeland of Vasa Brajovic and the fighters for the independentGreece, "SIRIS" Periodikh Ekdosh tou Syndesmou Filologon Nomou Serron tomos 7 (2003-2007), Serres 2008, 25–35.
Занимања становништва рисанског краја на основу Катастра из 1704. године, Гласник Етнографског института САНУ, Београд 2008, 211–285.
Руси у Боки Которској – миграције без граница „Слике културе некад и сад“, Зборник ЕИ САНУ 24, ур. З. Дивац, Етнографски институт САНУ, Београд 2008, 111–123.
Права женщин – патриархалъные традиции и современная практика, Антроплогические исследования ученых России и Сербии, Институт этнологии и антропологии им. Н. Н. Миклухо-Маклая Российской академии наук, Россйский университет дружбы народов, ред. М. Ю. Мартынова, Д. Радойичич, с. 1–349, Москва 2008, 253–267.
Судови добрих људи у Боки Которској у време аустријске владавине, Гласник Адвокатске коморе Војводине, Година LXXX, књ. 68, бр. 2Нови Сад 2008, 543–556.
Кулинарско умеће у медијима, Гласник Етнографског института САНУ LVII св. 1, Београд 2009.
Становање у тренду: сликање у кући и кроз кућу, Общества Трансформации Култури, Постсоциалистическата всекидневна култура в България и Сърбия, ур. Ана Лулева, ЕИМ БАН, Софија 2009, 150–162.
Култура исхране у Црној Гори у делу Павла Ровинског, Научни скупови књига 99: Павле Ровински и Црна Гора, Одјељење друштвених наука, књ. 39, ЦАНУ, Подгорица, 2009.
Cultural Influences of the East and West. Costume among Population of Boka Kotorska in the 18th Century, Traditiones 38/1, Ljubljana 2009, 243–255.
Руске миграције у Црној Гори – почетак 21 века, Европейская интеграция и культурное многообразие" кн.1 "Идентичность и миграции". Москва 2009, 135–146.
Visual Anthropology in Serbia, Slovensky Narodopis 5, Bratislava, 2010, 628–636.
Srpski specijaliteti na slovenačkoj trpezi, Тraditiones, Volumen 39, Ljubljana 2010, Slovenija, 111–123.
O tradičním oděvu a módě v 18. století (na příkladech z Boky Kotorské, Ikonografické prameny ke studiu tradiční kultury, Alena Křížová a kolektiv, Etnologické studie 11, Masarykova univerzita, Filozofická fakulta, Ústav evropské etnologie, Brno 2011, 61–74.
Бока Которская и Россия, Черногорцы в России, РОССИЙСКАЯ АКАДЕМИЯ НАУК, ИНСТИТУТ СЛАВЯНОВЕДЕНИЯ, „Индрик“, Москва 2011, 29–36.
Коаутори: Jana Pospišilova, Jiri Woitsch, Current Serbian and Czech-Serbian Cooperation: Introduction to single-topic volume, Češky Lid, čislo 3, ročnik 98/2011, 225–226.
Паштровићи – живот и обичаји, Манастир Прасквица, 600 година од оснивања цркве Светог Николе 1413-2013, Манастир Прасквица Свети Стефан 2013, 173–187.
Aутентични говор хране, Обредна пракса – речима о храни, Матица Српска, Одељење за књижевност и језик, Нови Сад 2014, 83–96.
Примена архивске грађе у етнологији, Етнологиата в Блгариа, Институт за етнологију и фолклористику с Етнографски музеи, Бугарска академија наука 2012, 95–103.
коаутори: Милина Ивановић-Баришић, Софија Милорадовић, Љиљана Недељков, Драгана Радовановић, Биљана Сикимић, Култура исхране у Војводини кроз обредну праксу – лингвистички и етнолошки аспект, Култура исхране у Војводини кроз обредну праксу – лингвистички и етнолошки аспект, Матица Српска, 2011, 1–51.
Примена архивске грађе у етнологији, Теренска истраживања - поетика сусрета, Зборник Етнографског института САНУ, Београд 2012, 77–86.
Коаутори: Barbаra Machova, Mirjana M. Menković, Građanska nošnja Srba u Prizrenu u XIX i prvoj polovini XXveka, Čеšky Lid čislo3, ročnik 101, Praha 2014, 276–278.
Identidad cultural. La película etnográfica en Serbia, Cuadernos del Centro de Estudios de Diseño y Comunicación, 2014, Centro de Estudios en Diseño y Comunicación. Facultad de Diseño y Comunicación. Universidad de Palermo. Buenos Aires, 52, 1668-0227 (2015); 1668-5229 (2014 online), http://fido.palermo.edu/servicios_dyc/publicacionesdc/archivos/510_libro.pdf, 376 – 388.
Реч приређивача – Косово и Метохија у издањима Етнографског института (1951-1998), Отворени оквир читања, Косово и Метохија у издањима Eтнографског института САНУ (1951-1998) Етнографски музеј у Београду- Установа културе од националног значаја, Етнографски институт САНУ, Београд 2014, VIII–L.
Russian Wave – Migrations of Russian as a Global/Lowl Social Phenomenon, Sociološka luča, Časopis za sociologiju, socijalnu аntropologiju, socijalnu demografiju i socijalnu psihologiju, 2 –VIII, Nikšić 2014, 162–173.
Верски, друштвени и културни аспекти руских миграција у Боку Которску. Руско гробље и духовно заједништво, Религија, религиозност и савремена култура. Од мистичног до (и)ирационалног и vice versa. Зборник радова Етнографског института 30, Етнографски институт САНУ, Београд 2014, 129–141.
Naško Križnar’s Contribution to the Development of Visual Anthropology in Serbia, Visula Anthropology – Personal Experiences and Institutional Aspects, Inštitut za Slovensko narodopisje, ZRC SAZU, Ljubljana 2015, 249–259
Коаутор Мирослава Лукић Крстановић, Vytváření nehmotnéh okulturního dědictví v Srbsku, Národopisná revue 3/2015, ročník XXV (Journal of Ethnology 3/2015), 297–306.
RUSSIAN CEMETRY AS AN ETHNIC AND RELIGIOUS TIE:HERCEG NOVI AND BELA CRKVA CASE STUDIES, Журнал «Вестник антропологии» 4(32), 2015, 75–87.
Јован Цвијић и „наука о народу“, Јован Цвијић: живот, дело, време – поводом 150 година од рођења, Српска академија наука и уметности, Географски институт „Јован Цвијић“ САНУ, Београд 2015, 205–209. (Jovan Cvijić and the Science of Nations and Peoples, Jovan Cvijić: Life, Work, Times, 150th Anniversary of Jovan Cvijić’s Birth. Serbian Academy of Sciences and Arts – Geographical Institute “Jovan Cvijić” SASA, Belgrade 2015, 205–209).
Коаутор Мирослава Лукић Крстановић, Нематеријално културно наслеђе у Србији – праксе, знања и иницијативе, ГЕМ, 79, Београд 2015, 165–178.
Русские кладбища в Черногории и Сербии как хранителиэтничности и религиозности, Европа меньшинств – меньшинства в Европе: Этнокультурные, религиозные и языковые группы, Москва 2016, 151–170.