Viši naučni saradnik Etnografskog instituta SANU,  dr Mikonja Knežević učestvovao je na dva okrugla stola koja su održana u Budvi 23. i 24. decembra 2023. godine.

Prvi okrugli sto sa temom „Izvori Njegoševog pjesništva“ održan je u manastiru Maine. Dr Knežević je u svom izlaganju ukazao na važnost istraživanja direktnih i indirektnih uticaja na Njegoševo stvaralaštvo i pogled na svet, na značaj lektire koju je čitao, kao i na evropske horizonte njegovog pesništva. Posebno je istakao prelamanje antičkih helenskih sa motivima hrišćanske tradicije u Njegoševoj poeziji, kao i na značaj njenog proučavanja ne samo sa književno-istorijskog nego i sa filološkog i stanovišta istorije ideja.

Drugi okrugli sto sa temom „Njegoševa filosofsko-teološka misao – sa posebnim osvrtom na tekstove mitropolita Amfilohija o Njegošu“ održan je 24. decembra u manastiru Stanjevići, u nedavno otvorenoj Biblioteci mitropolita Amfilohija. Učesnici su ukazali na činjenicu da je hrišćanska dimenzija Njegoševog dela u dugotrajnom vremenskom rasponu bila zanemarivana u kritičkoj literaturi, poglavito iz ideoloških razloga. Dr Knežević je uporedio njegošološke studije mitropolita Amfilohija sa odnosnim istraživanjima Nikolaja Velimirovića, ukazao je na različite kulturološke kontekste u kojima su njihove studije nastajale, kao i na interpretativni domet njihovih mahom intuicijom vođenih zaključaka. Izložio je u opštim potezima i neka relevantna mesta u Njegoševoj poeziji i korespondenciji koja imaju izrazito religijski sadržaj, naglašavajući napetost između heterodoksnih i ortodoksnih elemenata u Luči mikrokozma. Takođe, istakao je i važnost kulturološkog, epohalnog i ideološkog horizonta očekivanja u okviru kojeg su se tumačili Njegoševo delo i ličnost.

Na dva okrugla stola, koja je organizovala JU Narodna biblioteka Budve u okviru manifestacije „Jedanaeste međunarodne Njegoševe večeri poezije", govorilii su i iguman Rafailo (Boljević), akademik prof. dr Siniša Jelušić, prof. dr Radmilo Marojević, prof. dr Goran Maksimović, dr Budimir Aleksić, dr Pavle Kondić, mr Živojin Rakočević, Gojko Božović, Milutin Mićovićo, iguman Jefrem (Dabanović) i Radomir Uljarević